Sadržaj je
zaključan!
Otključaj prelaskom na
premium nalog.
Započni
avanturu
Resetuj lozinku
Shtreberove lekcije proizvod su puno rada i istraživanja. Podržite nas kupovinom Premium naloga i omogućite vašem detetu da uči na najbolji način. Hvala!
Kupi sadaProstor, vreme i računanje vremena
Rešavaj zadatke
Uvod
Na osnovu toga, može se precizno odrediti podatak koliko je vremena prošlo od tada do danas.
Ljudi su od davnina počeli da prate i računaju vreme. Nauka koja nam pomaže da razumemo različite načine računanja vremena naziva se hronologija.
Naziv hronologija potiče od grčke reči hronos, što znači vreme i logos, što znači nauka. Dakle, nauka o vremenu.
Rešavaj zadatke 0/1
Kako se zove nauka koja nam pomaže da razumemo različite načine računanja vremena?
Bravo!
Osvojeno je
+
+
Bravo!
Odgovor je tačan i osvojeno je 10
Prijavi se i sačuvaj svoje bodove.
Da bismo precizno odredili kada se desio neki istorijski događaj koristimo vremenske odrednice: dan, mesec, godina, decenija, vek i milenijum.
Rešavaj zadatke 0/1
Otključaj Premium
- Čitaj celu lekciju
- Rešavaj 10x više zadataka
- Osvoj 2x više bodova i energija ti se puni duplo brže
Za 1200 RSD postani Premium!
Postani PremiumOznači pojam koji nije vremenska odrednica.
Bravo!
Osvojeno je
+
+
Bravo!
Odgovor je tačan i osvojeno je 10
Prijavi se i sačuvaj svoje bodove.
Ovaj vek počeo je 2001. godine, a završiće se 2100. Naredni, 22. vek počeće 2101. godine, a završiće se 2200. godine.
Ovaj milenijum, počeo je 2001. godine, a završiće se 3000. godine. Naredni milenijum počeće 3001. godine, a završiće se 4000. godine.
Rešavaj zadatke 0/2
Kojim brojem počinje svaki novi vek?
Bravo!
Osvojeno je
+
+
Bravo!
Odgovor je tačan i osvojeno je 10
Prijavi se i sačuvaj svoje bodove.
Datum određuje dan, mesec i godinu nekog događaja.
Na primer, tačan datum početka Prvog svetskog rata je 28. jul 1914. godine.
Rešavaj zadatke 0/2
Rasporedi vremenske odrednice od prve do poslednje tako da odrediš kako se pravilno ispisuje datum.
Godina
Dan
Mesec
Dan
Mesec
Godina
Bravo!
Osvojeno je
+
+
Bravo!
Odgovor je tačan i osvojeno je 10
Prijavi se i sačuvaj svoje bodove.
Računanje vremena
Od tog važnog događaja počinje računanje vremena. U prošlosti su razni narodi na različite načine računali vreme.
Hrišćani vreme računaju od rođenja Isusa Hrista, tako da vreme merimo pre i posle Hrista. Takav način računanja vremena koristimo i danas.
Rešavaj zadatke 0/1
Kako nazivamo dugo vremensko razdoblje koje počinje važnim događajem?
Bravo!
Osvojeno je
+
+
Bravo!
Odgovor je tačan i osvojeno je 10
Prijavi se i sačuvaj svoje bodove.
Za događaje pre Hristovog rođenja kažemo da su se dogodili pre naše ere. U staroj eri godine se računaju unazad, od većih prema manjim. Uz njih pišemo oznaku - pre nove ere (p.n.e.)
Novoj eri pripada vreme koje je proteklo od Hristovog rođenja do danas. U novoj eri godine se računaju unapred, od manjih ka većim. Ove godine navodimo bez oznaka i skraćenica.
Rešavaj zadatke 0/2
Važno je da znamo da era, nije ista za sve narode:
Muslimani računaju vreme od prelaska proroka Muhameda iz Meke u Medinu (622. godina).
Stari Rimljani računali su vreme od osnivanja grada Rima 753. p.n.e.
Stari Grci računali su vreme od prve Olimpijade 776. p.n.e (olimpijada je period od četiri godine).
Stari Egipćani su računali vreme prema vladavini svojih vladara.
Rešavaj zadatke 0/3
Kako se računa vreme između dva događaja?
Koliko je godina prošlo između dva događaja koji su se dogodili u istoj eri, računamo tako što od veće godine oduzmemo manju. Na primer: 2022. godina - 2001. godina = 21 godina
Ako se događaji nisu desili u istoj eri, vreme se računa tako što se godine sabiraju.
Na primer: 671. p.n.e + 2022. godina = 2693 godine
Rešavaj zadatke 0/2
Izračunaj i označi koliko je vremena prošlo između događaja koji su se desili 776. godine p.n.e. i 2003. godine.
Bravo!
Osvojeno je
+
+
Bravo!
Odgovor je tačan i osvojeno je 10
Prijavi se i sačuvaj svoje bodove.
Kako delimo prošlost?
Događaj koji je napravio prekretnicu između ova dva razdoblja je otkriće pisma 3.500. godine p.n.e u Mesopotamiji.
Taj momenat je bio važan jer je promenio način sporazumevanja među ljudima i unapredio razvoj ljudskog društva.
Pored toga, sa pojavom pisma ljudi počinju da zapisuju ključne istorijske događaje.
Rešavaj zadatke 0/3
Istoriju delimo na:
- Stari vek
- Srednji vek
- Novi vek
- Savremeno doba
Rešavaj zadatke 0/1
Označi dva razdoblja na koja se deli prošlost.
Bravo!
Osvojeno je
+
+
Bravo!
Odgovor je tačan i osvojeno je 10
Prijavi se i sačuvaj svoje bodove.
Prostor
Gde je pitanje koje određuje prostor tj. geografsku odrednicu na kome se neki događaj desio.
To mogu biti kontinenti, reke, planine, pustinje, države, gradovi, pa čak i ulice, građevine ili bilo šta drugo što određuje prostor.
Rešavaj zadatke 0/1
je pitanje koje određuje geografsku odrednicu na kome se neki događaj desio.
Kuda
Kako
Bravo!
Osvojeno je
+
+
Bravo!
Odgovor je tačan i osvojeno je 10
Prijavi se i sačuvaj svoje bodove.
Naučili smo
- Za istoriju kao nauku važno je da odgovori na pitanje - kada se nešto dogodilo.
- Da bismo precizno odredili kada se desio neki istorijski događaj, koristimo vremenske odrednice: dan, mesec, godina, decenija, vek i milenijum.
- Datum određuje dan, mesec i godinu nekog događaja.
- Era je dugo vremensko razdoblje koje počinje nekim važnim događajem.
- Osnovna podela prošlosti je na istoriju i praistoriju.
- Istorija se deli na stari vek, srednji vek, novi vek i savremeno doba.
- Pored davanja odgovora na pitanje kada, zadatak istorije je da odgovori i na pitanje gde se nešto dogodilo.
Prostor, vreme i računanje vremena
Uloguj se
da bi video/la rešenje