POLITIČKA I REGIONALNA PODELA
Pripadnost pojedinih teritorija odredjenim regionima Okeanije se različito odredjuje i nije jedinstvena već zavisi od izvora koji se koristi.
Prema šemi geografskog subregiona koji su objavile ujedinjene nacije, Okeaniji se pridružuje deo osrva koji pripada indoneziji kao i Havaji koji su federalna država SAD i ostrvse grupe u indijskom okeanu koje pripadaju Australiji. Bez ovih teritorija, Okeanija ima 12 nezavisnih država i 14 zavisnih teritorija pod upravom Francuske, SAD, UK, Novog Zelada i Čilea.
- Okeanija je površine 555.798,6 km2 ima 8.259.983stanovnika i gustina naseljenosti je 14.86st/ km2
- Deo ostrva Indonezije je površine 499.852 km2 ima 4.211.532 stanovnika i gustina naseljenosti je 8.4st/ km2
- Havaji su površine 28.311km2 ima 1.283.388 stanovnika i gustina naseljenosti je 45.3st/ km2
- Ostrva –teritorija Australie su poovršine 184km2 ima 3.911 stanovnika i gustina naseljenosti je 21.69/ km2
Otkako je počelo doseljavanje Evropljana u prvoj polovimi 19.veka, Australija i Novi Zeland su bili deo britanske kolonije Novi Južni Vels, Šest britanskih prekomorskih teritorija na tlu Australije je 1901. godine formiralo Komonvelt Australija.
1907.godine Novi Zeland dobija status dominiona.
Vestminsterskim statutom iz 1931.godine prekinute su skoro sve ustavne veze sa UK. Australija je prihvatila taj statut 1942.godine a Novi Zeland 1947. Usvajanjem Australijskog akta iz 1986. Svaki uticaj Velike Britanije u australijskoj i novozelandskoj vlasti prestaje.
Ostale države Okeanije su nezavisnost sticale u drugoj polovini 20.veka. Najstarije neavisne države su Samoa (1962.), Nauru (1968.), Fidži (1970.) i Tuvalu (1970.) Najmladja je Palau, protektorat UN, koja je nezavosost stekla 1994.