Premium status ti omogućava:





Otključaj prelaskom na
premium nalog.

Osvoj Premium 10 min besplatno
Uradi dnevne zadatke i
dobićeš pristup
Premium
sadržaju na 10 min
Idi na
Shtreberove lekcije proizvod su puno rada i istraživanja. Podržite nas kupovinom Premium naloga i omogućite vašem detetu da uči na najbolji način. Hvala!
Kupi sadaUnutrašnja i spoljna politika - stvaranje preduslova za nezavisnost
Knez Miloš je do kraja života, u septembru 1860. godine, vladao na svoj stari, autokratski način.
Najveći protivnik mu je bio Toma Vučić Perišić, pa ga je bacio u tamnicu u kojoj je i umro.
/_%D0%92%D1%83%D1%87%D0%B8%D1%9B_%D0%9F%D0%B5%D1%80%D0%B8%D1%88%D0%B8%D1%9B_(%D1%84%D0%BE%D1%82%D0%BE%D0%B3%D1%80%D0%B0%D1%84%D0%B8%D1%98%D0%B0).jpg?1480948446571)
(Toma Vučić Perišić, 1787/1788-1859)
Ipak, knez Miloš Obrenović, uspeo je da povrati poljuljani ugled Srbije.
Knez je od Porte tražio sledeće:
1. Da se muslimansko stanovništvo iseli iz Srbije;
2. Da se promeni Turski ustav;
3. Da se sprovedu dodatne zaštitne mere za poboljšanje položaja Srba u Turskoj.
Miloš Obrenović tražio je takođe i da se njegovoj porodici ponovo prizna nasledno kneževsko dostojanstvo.
Knez Mihailo se u Srbiju vratio kao prosvećeni evropski knez, oženjen prvom stranom kneginjom, mađarskom groficom Julijom Hunjadi.
/Hunyady_J%C3%BAlia_szerb_fejedelemn%C3%A9.jpg?1480948831764)
(Julija Hunjadi/Kneginja Julija Obrenović, 1831-1919)
On je želeo da u Srbiji uvede prosvećene reforme i tako stvori preduslove za državnu nezavisnost.
Knez Mihailo je u Srbiji zaveo strog, centralizovani režim.
/Mihailo_Obrenovi%C4%87_III.jpg?1480948729656)
(Knez Mihailo Obrenović, 1823-1868)

Otključaj Premium
Za 1200 RSD postani Premium!
Postani PremiumIncident na Čukur-česmi u Beogradu, u kome je 1862. godine turski vojnik ranio jednog srpskog dečaka, doveo je do uličnih sukoba. Grad je odmah bombardovan sa osmanskih položaja iz Beogradske tvrđave.
/cukur-cesma-yellowpages-628x250.jpg?1480948992171)
(Spomen obeležje "Čukur česma" u Dobračinoj ulici u Beogradu)
Šest velikih sila je na konferenciji koja je zbog ovoga sazvana donela kompromis: civilno osmansko stanovništvo iz Beograda, Šapca, Kladova i Smedereva moralo je da se iseli, a tvrđave Soko i Užice da budu porušene.
Knez Mihailo je tek 1867. godine uspeo da izdejstvuje da osmanske vojne posade odu iz Srbije.
On je ključeve Beograda i ostalih gradova dobio na svečanoj ceremoniji na Kalemegdanu 18. aprila 1867. godine.
/Spomenik-na-Kalemegdanu-podignut-na-stogodisnjicu-turske-predaje-kljuceva-Beograda-srpskom-knezu-Mihailu-670x502.jpg?1480949143737)
(Spomenik na Kalemegdanu podignut na mestu predaje ključeva)
Privi balkanski savez
Knez Mihailo se, što se spoljne politike tiče, u potpunosti oslanjao na Iliju Garašanina, predsednika Vlade i ministra spoljnih poslova. Najvažniji cilj bilo je sjedninjenje Bosne i Hercegovine sa Srbijom.
/Ilija_Gara%C5%A1anin%2C_politician_and_statesman.jpg?1480949354237)
(Ilija Garašanin, 1812-1874)
Za ostvarivanje svojih ciljeva, Srbija je morala da dobije podršku među balkanskim narodima. Prvi ugovor o saradnji sklopljen je sa Crnom Gorom 1866. godine, i na njemu se temeljio budući savez.
Crnogorski knez Nikola Petrović Njegoš pristao je i da se odrekne prestola u slučaju da se dve srpske države ujedine.
Sledeće dve godine donele su sporazume sa bugarskom emigracijom, albanskim poglavarima u severnoj Albaniji, Grčkom i Rumunijom.
Balkanski savez nikada nije osnovan zbog smene Ilije Garašanina i ubistva kneza Mihaila.
Ujedinjena omladina srpska
Srpska omladina je, po ugledu na Mladu Italiju Đuzepea Macinija, u Novom Sadu 1866. godine osnovala Ujedinjenu omladinu srpsku. Ovo je bila nacionalna organizacija sa liberalnim težnjama.
Vođe prve srpske stranke, Vladimir Jovanović i Svetozar Miletić, podgrevali su revolucionarno raspoloženje. Svetozar Miletić zahtevao je neodložnu akciju Srbije i Crne Gore protiv Turske.
/Svetozar_Miletic1.jpg?1480949555158)
(Svetozar Miletić, 1826-1901)
Na Cetinju je 1871. godine osnovano tajno udruženje "Družina za oslobođenje i ujedinjenje srpsko", ali do ustanka ipak nije došlo.
Rad Ujedinjene omladine zabranjen je 1871. godine.


