Premium status ti omogućava:

Otključaj prelaskom na
premium nalog.
Shtreberove lekcije proizvod su puno rada i istraživanja. Podržite nas kupovinom Premium naloga i omogućite vašem detetu da uči na najbolji način. Hvala!
Kupi sadaSrpsko društvo
Karlovački mitropoliti su sve do XIX veka bili najznačajniji predstavnici srpskog naroda u Habzburškoj monarhiji, zahvaljujući carskim privilegijama. Raspolagali su velikim novčaim sredstvima pa su otvarali škole, podizali nove crkve i manastire kao i ostale ustanove.
Crkveno-narodni sabori su povremeno održavani, a veliki napredak bio je kada su u rad Sabora, osim sveštenstva i oficira 1749. uključeni i predstavnici građanstva. Na izbornom saboru u Temišvaru iz 1790. za novog mitropolita izabran je Stefan Stratimirović.
(Mitropolit Stefan Stratimirović, 1757-1836)
Srpsko društvo u Ugarskoj bilo je raslojeno na plemstvo, sveštenstvo i građanstvo.
Nešto niži sloj bili su srbi graničari, a na dnu lestvice nalazilo se zavisno seljaštvo.
(Vojnik graničar)
Zahvaljujući plemićkim titulama koje su Austrijski carevi dodeljivali istaknutim Srbima za zasluge u ratovima, srpsko plemstvo je u Habzburškoj monarhiji obnovljeno. Među plemićima nalazili su se Čarnojevići, potomci patrijarha Arsenija II, Raškovići - nekadašnji knezovi iz Starog Vlaha itd.
Kulturne i prosvetne prilike
Srbi oz viših slojeva u Ugarskoj, Slavoniji i Hrvatskoj podizali su veliki broj crkava i manastira, a najveći broj manastira podignut je na Fruškoj gori.
(Manastiri Fruške gore)
Srpske crkve građene su u stilu baroka, a najpoznatiji slikar, ikonograf i portretista srpskog baroka u XVIII veku bio je Teodor Kračun iz Sremskih Karlovaca.
Velelepni hramovi podignuti su u Temišvaru, Novom Sadu, Budimu, Pančevu, Vukovaru...
(Srpska saborna crkva u Temišvaru)
Otključaj Premium
Za 1200 RSD postani Premium!
Postani PremiumSrbima su privilegije značajno ukinute za vreme reformi državne uprave koje su sprovedene pod caricom Marijom Terezijom.
(Marija Terezija, 1717-1780)
Tada je karlovačkom mitropolitu ostavljena samo funkcija verskog poglavara Srba, a sve nadležnosti svetovnog i obrazovnog karaktera su mu oduzete. Novi oblik autonomije se do početka XX veka nazivao crkveno-školskom autonomijom.
Srpska gimnazija osnovana je u Sremskim Karlovcima 1791. godine. Tri godine kasnije osnovana je i srpska pravoslavna Bogoslovija. Podjednako važna bila je Srpska pravoslavna velika gimnazija u Novom Sadu, sagrađena 1810. godine u kojoj se školovala srpska elita.
(Karlovačka gimnazija u 19. veku)
Istorija koju je napisao monah Jovan Rajić bilo je značajno štivo za širenje narodne svesti i znanja o srpskoj prošlosti.
(Rajićeva Istorija)
Hristifor Žefarović je 1741. sastavio Stematografiju (grbovnik) koji je sadržao grbove srpskih zemalja.
(Žefarovićeva Stematografija)
Najznačajnija figura srpskog prosvetiteljstva u XVIII veku bo je Dositej Obradović.
Dositej je nekada bio monah fruškogorskog manastira Hopova. On se zalagao da narodni jezik Srba postane književni jezik, umesto crkveno-slovenskog. Njegovo poznato delo je "Pesna na Insurekciju Serbijanov", koja počinje stigovima "Vostani Serbie, davno si zaspala" i odnosi se na početak Prvog srpskog ustanka.
(Dositej Obradović, 1742-1811)
Dositej je na Karađorđev poziv došao u Srbiju 1807. godine, gde je postao prvi ministar prosvete ustaničke Srbije.