Premium status ti omogućava:

kupuj za bodove
Otključaj prelaskom na
premium nalog.
Shtreberove lekcije proizvod su puno rada i istraživanja. Podržite nas kupovinom Premium naloga i omogućite vašem detetu da uči na najbolji način. Hvala!
Kupi sada
Kada kažemo reč vreme, mislimo na to kolika je temperature napolju, da li je toplo ili hladno, da li duva vetar, da li pada kiša, sneg… odnosno pojam vreme objašnjava trenutno stanje vremenskih elemenata u atmosferi iznad nekog mesta.
Vreme objašnjava stanje vremenskih elemenata u atmosferi iznad nekog mesta.
buduće
Bravo!
Odgovor je tačan i osvojeno je 10
Prijavi se i sačuvaj svoje bodove.
Pa kada upotrebljavamo pojam vreme mislimo na trenutne vremenske prilike, a kada koristimo pojam klima mislimo na to kakvo vreme karakteriše neko mesta tokom cele godine.
Otključaj Premium
Za 1200 RSD postani Premium!
Postani PremiumU atmosferi, odnosno troposferi, dešavaju se razne klimatske pojave i procesi, njihovo merenje se vrši svakodnevno i na osnovu njih dobijamo prosečne dnevne, mesečne i godišnje vrednosti.
Označi šta ne pripada klimatskim elementima.
Bravo!
Odgovor je tačan i osvojeno je 10
Prijavi se i sačuvaj svoje bodove.
Ona se meri termometrom, a izražava se Celzijusovim stepenima. Temperatura vazduha je najvažniji klimatski element jer ona utiče na sve ostale.
Temperature vazduha zavisi od ugla Sunčevog zračenja i vrste podloge koja se greje.
Ovo je jedan od razloga zbog čega su različiti delovi Zemlje različito zagrejani.
Kopno se brzo zagreje, ali se i brzo hladi, dok se vodene površine sporije greju zbog velike dubine vode.
Od čega se vazduh više zagreva?
Bravo!
Odgovor je tačan i osvojeno je 10
Prijavi se i sačuvaj svoje bodove.
Sve što nas okružuje ima određenu težinu, pa tako i vazduh ima svoju težinu.
Vazdušni pritisak najviše zavisi od temperature vazduha i nadmorske visine i može da bude normalan, nizak i visok.
Izražava se u milibarima i meri se barometrom.
Normalan vazdušni pritisak je 1013mb pri temperaturi od 0 stepeni celzijusa na 0 metara nadmorske visine.
Svi vetrovi nastaju na isti način – kada se vazduh zagreje, on se širi, postaje lakši i diže se u vis, a hladniji dolazi na njegovo mesto.
Ovakvim kretanjem vazduha nastaju vetrovi. Što je veća razlika u vazdušnom pritisku, veća je jačina i brzina vetra.
Što je veća razlika u , veća je jačina i brzina vetra.
temperaturi
oblačnosti
Bravo!
Odgovor je tačan i osvojeno je 10
Prijavi se i sačuvaj svoje bodove.
Stalni ili planetarni vetrovi duvaju tokom cele godine u određenim obalstima na Zemlji. Stalni vetrovi su pasat, zapadni vetar i istočni vetar. Pasat duva od povratnika ka ekvatoru. Zapadni vetar duva sa zapada, preko okeana i donosi velike količine padavina. Istočni vetar duva sa istoka.
Periodični vetrovi su monsuni.
Lokalni vetrovi duvaju na manjem prostoru i zavise od lokalne razlike u temperaturi i vazdušnom pritisku. U ovu grupu vetrova spadaju košava, bura, jugo, tornado, uragani i tajfuni.
Vetrove delimo na stalne, periodične i?
Bravo!
Odgovor je tačan i osvojeno je 10
Prijavi se i sačuvaj svoje bodove.
U vazduhu se nalazi para koja nastaje tako što Sunčevi zraci zagrevaju vodene površine i vegetacijske oblasti što dovodi do isparavanje vode.
Merimo je higrometrom i izražava se procentima. Što je temperatura vazduha veća, veća je i količina pare u vazduhu.
Čime izražavamo vlažnost vazduha?
Bravo!
Odgovor je tačan i osvojeno je 10
Prijavi se i sačuvaj svoje bodove.
Oblaci su zapravo velike količine toplog, vlažnog vazduha koji se diže u vis, i to sve dok ne naiđe na hladan vazduh, kada se vodena para pretvara u kapi kiše ili komadiće leda ukoliko je temperatura vrlo niska.
Oblaci mogu biti različiti po obliku, masi, gustini i veličini.
Pokrivenost neba oblacima se naziva .
pritisak
magla
Bravo!
Odgovor je tačan i osvojeno je 10
Prijavi se i sačuvaj svoje bodove.
Niske podavine se formiraju odmah iznad kopna i zavise od temperature kopna. Niske padavine su rosa, slana, inje i poledica.
Viskoke padavine su kiša, sneg i grad i nastaju u traposferi.
Označi visoke padavine.
Bravo!
Odgovor je tačan i osvojeno je 10
Prijavi se i sačuvaj svoje bodove.
Rosa nastaje kondenzovanjem vodene pare na površini zemljišta u jutarnjim i večernjim časovima, kada se temperatura spusti tokom noći.
Slana se javlja u jesen, početkom zime ili proleća kada se temperatura kopna tokom noći spusti ispod 0C.
Poledica nastaje tokom zime kada je temperature zemljišta ispod 0C i data se vlaga iz vazduha pretvara u led, što dovodi do stvaranja tanke ledene kore na površini Zemlje.
Kiša nastaje tako što se vodena para iz vazduha u višim slojevima atmosfere rashladi i pretvori u kapljice vode koje stvaraju oblak. Kada kapi kiše postanu veće i teže, one pod uticajem sile Zemljine teže padaju na kopno.
Sneg nastaje isto kao i kiše, samo što se vazdušna para ne pretvara u kapljice vode, već u kristale leda koji se spajaju u pahuljicu.
Grad nastaje tokom leta. Količina padavina se meri kišomerom, a izražava se u mm.
Tokom kog godišnjeg doba nastaje grad?
Bravo!
Odgovor je tačan i osvojeno je 10
Prijavi se i sačuvaj svoje bodove.
Insolacija predstavlja koliko ima neko mesto na Zemlji u toku godine.
oblačnosti
padavina
Bravo!
Odgovor je tačan i osvojeno je 10
Prijavi se i sačuvaj svoje bodove.
Uloguj se
da bi video/la rešenje