Premium status ti omogućava:

kupuj za bodove
Otključaj prelaskom na
premium nalog.
Osvoj Premium 10 min besplatno
Uradi dnevne zadatke i
dobićeš pristup
Premium
sadržaju na 10 min
Idi na
Shtreberove lekcije proizvod su puno rada i istraživanja. Podržite nas kupovinom Premium naloga i omogućite vašem detetu da uči na najbolji način. Hvala!
Kupi sadaU lekciji Prijem i reagovanje na draži – čula objašnjeno je da je DRAŽ uticaj spoljašnje ili unutrašnje sredine.
Promene koje nastaju u tim sredinama, registruju ČULA svojim čulnim ćelijama - receptorima.
Receptori su zaduženi da prime draž i prenesu NADRAŽAJ nervnim sistemom.
Efektori kod evolutivno složenijih vrsta, kao što je čovek su mišići ili žlezde.
Životinje mogu da reaguju na draži i pokretom ćelije, pojedinim organima ili celim organizmom.
Nervni sistem uvek obezbeđuje reakciju koja će omogućiti zaštitu i preživljavanje.
Kako se nazivaju organi pomoću kojih nervni sistem prenosi nadražaj?
Bravo!
Odgovor je tačan i osvojeno je 10
Prijavi se i sačuvaj svoje bodove.
Otključaj Premium
Za 855 RSD postani Premium!
Postani PremiumTelo neurona sadrži jedro i kratke nastavke (dendrite). Dug nastavak (akson ili neurit) se završava nervnim završecima.
Mijelinski omotač, sedefasto bele boje, nalazi se oko aksona i sastoji se od masti holestorola i proteina.
Njegova uloga je da sprovodi nervni implus u istom smeru, od tela neurona ka nervnim završecima.
Neuroni se povezuju vezom koja se zove SINAPSA.
Neuroni se povezuju vezom koja se zove .
sintaksa
efektor
Bravo!
Odgovor je tačan i osvojeno je 10
Prijavi se i sačuvaj svoje bodove.
Nervno tkivo se sastoji od neurona i glija ćelija. Glija ćelije nemaju nadražljivost, ali imaju ulogu u zaštiti i potpori neuronima.
Nervno tkivo na poprečnom preseku formira sivu i belu masu. Sivu masu čine tela neurona sa dendritima, a belu masu čine aksoni sa mijelinskim omotačem (bele boje).
Na poprečnom preseku mozga i kičmene moždine primećuje se siva i bela masa.
Kod preseka mozga, vidi se da je sa spoljašnje strane siva masa, dok je sa unutrašnje strane bela masa (aksoni i mijelinski omotač).
Kičmena moždina je prepoznatljiva po poprečnom preseku na kome se prepoznaje siva masa u unutrašnjem delu, nalik leptiru sa raširenim krilima. Bela masa kičmene moždine se nalazi spolja.
Od čega se sastoji nervno tkivo?
Bravo!
Odgovor je tačan i osvojeno je 10
Prijavi se i sačuvaj svoje bodove.
Da li sunđeri imaju nervni sistem?
Bravo!
Odgovor je tačan i osvojeno je 10
Prijavi se i sačuvaj svoje bodove.
Dupljari imaju mrežast ili difuzan nervni sistem.
Mrežast nervni sistem podrazumeva nervne ćelije po celom telu, koje su spojene. Pri primanju draži na jednom delu tela, dupljar ovim mehanizmom prenosi, oseća i grči celo telo.
Mrežasti nervni sistem ne omogućava da životinja zna odakle draž dolazi, samim tim ni predator.
Nervne ćelje kod pljosnatih i valjkastih crva su formirane u vrpce koje se spuštaju niz telo. Ovaj nervni sistem se naziva vrpčast nervni sistem.
Lestvičast nervni sistem je sličan vrpčastom nervnom sistemu.
Imaju ga člankoviti crvi i zglavkari. Nervne vrpce su međusobno povezane gradeći nervne lestvice.
Ganglionaran nervni sistem imaju mekušci.
Ovaj tip nervnog sistema je dobio naziv po ganglijama, grupama nervnih ćelija. Ganglije su povezane nervnim vrpcama i nalaze se svuda po telu.
Poveži organizme sa njihovim nervnim sistemom.
Lestvičast nervni sistem
Vrpčast nervni sistem
Mrežast nervni sistem
Zglavkari
Pljosnati crvi
Dupljari
Bravo!
Odgovor je tačan i osvojeno je 10
Prijavi se i sačuvaj svoje bodove.
Vrpčast nervni sistem imaju i bodljokošci.
Međutim, za razliku od crva, nervni sistem je prilagođen simetriji bodljokožaca.
Nervni prsten je u osnovi građe tela, a od nervnog prstena polazi po jedna vrpca.
Hordati su dobili naziv po organu koji im pruža potporu telu - hordi.
Horda tokom života jedinke ostaje ili se zamenjuje kičmenicom.
Označi datu tvrdnju kao tačnu ili netačnu.
Bravo!
Odgovor je tačan i osvojeno je 10
Prijavi se i sačuvaj svoje bodove.
se sastoji od mozga i kičmene moždine.
Periferni nervni sistem
Bravo!
Odgovor je tačan i osvojeno je 10
Prijavi se i sačuvaj svoje bodove.
Zaštićen je lobanjom i sa tri opne: mekom, paučinastom i tvrdom.
Mozak čoveka sadrži pet delova: veliki mozak, mali mozak, produžena moždina, srednji mozak i međumozak.
Svaki deo ima centre za obavljenje raznih radnji. Kičmena moždina je centar refleksnih radnji.
Kako se naziva organ koji predstavlja proširenje prednjeg dela cevastog nervnog sistema?
Horda
Kičmena moždina
Mozak
Bravo!
Odgovor je tačan i osvojeno je 10
Prijavi se i sačuvaj svoje bodove.
Mozak se deli i na levu i desnu hemisferu koja ima različite uloge. Obe funkcionišu istovremeno, međutim postoji uvek jedna koja je dominatnija.
Kičmena moždina se nadovezuje na mozak i zaštićena je kičmenim stubom. Takođe je zaštičena sa tri opne kao i mozak. Likvor je tečnost, koja se nalazi između meke i paučinaste opne i omogućava dodatnu zaštitu.
Označi datu tvrdnju kao tačnu ili netačnu.
Kičmena moždina se nadovezuje na mozak i zaštićena je kičmenim stubom.
Bravo!
Odgovor je tačan i osvojeno je 10
Prijavi se i sačuvaj svoje bodove.
Od centralnog nervnog sistema – mozga i kičmene moždine polaze nervi.
Svi nervi i ganglije čine periferni nervni sistem. Nervi mogu biti: senzitivni (osećajni), motorni (pokretački) i mešoviti.
Moždani nervi ili glaveni nervi su delovi perifernog nervnog sistema i polaže iz mozga. Kod čoveka broj ovih nerava je 12 pari. Ovi nervi mogu biti osećajni, pokretački ili mešoviti.
Moždinski (kičmeni) nervi polaze iz kičmene moždine. Ima ih 31 par i samo su mešoviti.
Svi nervi i ganglije čine nervni sistem.
centralni
Bravo!
Odgovor je tačan i osvojeno je 10
Prijavi se i sačuvaj svoje bodove.
Uloguj se
da bi video/la rešenje