Premium status ti omogućava:

kupuj za bodove
Otključaj prelaskom na
premium nalog.
Osvoj Premium 10 min besplatno
Uradi dnevne zadatke i
dobićeš pristup
Premium
sadržaju na 10 min
Idi na
Shtreberove lekcije proizvod su puno rada i istraživanja. Podržite nas kupovinom Premium naloga i omogućite vašem detetu da uči na najbolji način. Hvala!
Kupi sadaU petom razredu ste učili da je jedan od osnovih životinih procesa nadražljivost.
Promene u životnoj sredini utiču različito na organizme. Da bi preživeli, živa bića razvijaju raznovrsne odgovore na te promene i prilagođavaju se uslovima sredine.
Draži (stimulusi, uticaji) su promene sredine, koje imaju uticaj na živa bića. Svaka promena uslova u životnoj sredini ili u unutrašnjosti organizma, koju organizam može da prepozna nazivamo DRAŽ.
Količina i jačina svetlosti utiču na rast i razvoj biljke
Nadutost potiče iz samog tela
Označi tačnu tvrdnju.
Bravo!
Odgovor je tačan i osvojeno je 10
Prijavi se i sačuvaj svoje bodove.
Otključaj Premium
Za 855 RSD postani Premium!
Postani Premium
Refleks je kada naglo trnemo nogu pri udarcu, u cilju zaštite organizma. Ovo je nevoljna radnja organizma, jer nije pod uticajem svesne volje i zato se odvija vrlo brzo.
Životinje mogu da reaguju i nagonski, isto nesvesno, instinktom. Jedan od najjačih instinkta jeste refleks ženke koja želi da zaštiti svoje mladunče od predatora.
Životinje osećaju draž pomoću čula. Čulne ćelije (receptori) su osnovne jedinice građe čulnih sistema. To su nervne ćelije zadužene za prijem određenih draži, na osnovu kojih razlikujemo tipove čulnih ćelija: termoreceptori, fotoreceptori, mehanoreceptori i hemoreceptori.
su osnovne jedinice građe čulnih sistema.
Ćelije kože
Nervne ćelije
Bravo!
Odgovor je tačan i osvojeno je 10
Prijavi se i sačuvaj svoje bodove.
Termoreceptori
Čulne ćelije za prijem toplotne draži. Osetljivi su na promenu temperature, na toplo ili hladno. Čulo koje reaguje jeste u središnjem delu kožnog sistema– koži.
Čula za toplo i hladno nam pomažu da reagujemo na promene u spoljašnjoj sredini.
Fotoreceptori
Čulne ćelije koje registruju svetlosnu draž.
Čulo vida životinja koje su grabljivice je najdominatnije čulo.
Različita čula vida životinja zavise od životne sredine u kojoj organizam živi i načina života.
Mehanoreceptori
Mehanoreceptori su čulne ćelije za prijem mehaničke draži.
Mehanoreceptori reaguju na pritisak na ćelijskoj membrani uzrokovan dodirom – čulo dodira, gravitacijom – čulo ravnoteže i zvukom – čulo sluha. Dakle, mehanoreceptori su osetljivi su na dodir i zvuk.
Hemoreceptori
Hemoreceptori su čulne ćelije za prijem hemijske draži.
Čula mirisa i ukusa su zadužena za reakciju na ovu vrstu draži. Čulo ukusa reaguje na hemijske materije u hrani i piću. Čulo mirisa je zaduženo za odgovor na hemijske materije u vazduhu.
Koje čulne ćelije registruju svetlosnu draž?
Bravo!
Odgovor je tačan i osvojeno je 10
Prijavi se i sačuvaj svoje bodove.
Označi datu tvrdnju kao tačnu ili netačnu.
Bravo!
Odgovor je tačan i osvojeno je 10
Prijavi se i sačuvaj svoje bodove.
U koži se nalaze termoreceptori i mehanoreceptori.
Čulo dodira je uglavnom raspoređeno po celoj površini tela, a kod kičmenjaka je smešteno u središnjem, najdebljem delu kože – krznu (dermisu).
Receptori za dodir reaguju na pritisak.
Mekušci imaju čulo dodira smešteno na glavi.
Zglavkari imaju dlačice na kutikuli.
Sisari i ribe imaju čulne ćelije na brkovima.
Označi datu tvrdnju kao tačnu ili netačnu.
Kožni sistem je najveći čulni organ.
Bravo!
Odgovor je tačan i osvojeno je 10
Prijavi se i sačuvaj svoje bodove.
Kod čoveka je posebno izraženo čulo dodira na vrhovima prstiju.
Termoreceptori su zaduženi za registrovanje promene temperature u okolini.
Kod beskičmenjaka termoreceptori su razbacani po celoj površini tela.
Kod kičmenjaka se termoreceptori nalaze u koži. Zaduženi su za registrovanje i reagovanje toplog i hladnog.
Komarci mogu da osete toplotu tela domaćina i parazitira na njemu, tako što će se hraniti krvlju.
Piton ima posebne ćelije koje se grupišu u glavenom regionu. Pomoću njih može da registruje toplotno zračenje koje potiče od životinja. Na taj način piton odlično lovi i noću.
Fotoreceptori su zaduženi za prepoznavanje intenziteta svetlosti.
Organi čula vida su oči i najčešće su smeštene na glavenom regionu tela. Životinje koje nemaju oči, imaju fotoreceptore smeštene u površinskom delu tela.
Čulo vida omogućava orijentaciju i snalaženje u prostoru. Oko predstavlja jedan od najsloženijeg organa.
Kod beskičmenjaka postoje proste oči zadužene samo za razlikovanje svetla od tame. Neki beskičmenjaci mogu imaju dodatne ćelije koje im pomažu da odrede položaj tela.
Grupe sa složenim očima imaju oči koje se sastoje od velikog broja malih očiju i grade mozaik, a ovakav tip vida je mozaičan vid.
Kutijasta meduza ima čak 24 oka, od njih su većina proste oči koje registruju svetlost, dok je četiri zaduženo za oblik.
Školjka ima oči na obodu plašta, sa obe strane kapaka.
Insketi imaju mozaičan vid, koje omogućavaju složene oči sačinjene od više prostih.
Životinje koje nemaju oči, imaju koji su smešteni u površinskom delu tela.
hemoreceptore
termoreceptore
Bravo!
Odgovor je tačan i osvojeno je 10
Prijavi se i sačuvaj svoje bodove.
Kod kičmenjaka postoje najsloženije oči. Njihove oči su loptastog – mehurastog oblika, tako da su dobile nazive mehuraste oči, odnosno očne jabučice.
Fotoreceptori su smešteni sa unutrašnje strane zida očne jabučice.
Glavni organi čula vida čoveka su oči.
Pomoćni organi oka, kao što su obrve, kapci, suzne žlezde i očni mišić, zajedno sa glavnim organima, omogućavaju čoveku da se uspešno snalazi u prostoru i reaguje na promene sredine.
Fotoreceptori se nalaze na mrežnjači. Postoje dve vrste fotoreceptora: štapići i čepići.
Čepići su zaduženi za razlikovanje boja, dok su štapići zaduženi za razlikovanje intenziteta svetlosti.
U žutoj mrlji se koncentrisani čepići. Štapići su raspoređeni svuda po mrežnjači.
Očnu jabučicu ispunjava pihtijasta masa, koja se naziva staklasto telo. Zaštićena je sa tri sloja – beonjačom, sudovnjačom i mrežnjačom.
Sudovnjača sadrži krvne sudove i doprema ove organe kiseonikom. Dužica je mišić, obojeni deo oka. Sočivo je elastično i zaštićeno cilijarnim telom. Ono je zaduženo za skupljanje i širenje oka, ova sposobnost se naziva akomodacija.
Poveži vrste fotoreceptora sa odgovarajućim funkcijama.
Štapići
Čepići
Razlikovanje boja
Razlikovanje intenziteta svetlosti
Bravo!
Odgovor je tačan i osvojeno je 10
Prijavi se i sačuvaj svoje bodove.
Mehanoreceptori su zaduženi za registrovanje zvučnih talasa koji dolaze iz spoljašnje sredine.
Pomoću čula sluha čujemo sve vrste zvukova, dok pomoću čula ravnoteže osećamo i održavamo balans i ravnotežu tela.
Čulo sluha i ravnoteže su smešteni u uhu.
Kod beskičmenjaka je tipično da sami mogu da proizvode zvuk.
Kod kičmenjaka je čulo sluha i ravnoteže veoma složeno.
Uho se sastoji od spoljašnjeg, središnjeg i unutrašnjeg uha.
Spoljašnje uho se sastoji od ušne školjke, koja se javlja samo kod sisara. Ušna školjka sakuplja talase iz spoljašnje sredine. Na ušnu školjku se nastavlja slušni kanal koji se završava bubnom opnom.
Hemoreceptori služe za prijem hemijske draži iz okoline.
Čulo ukusa reaguje na hemijske materije u hrani i piću, a čulo mirisa u vazduhu.
Kod kičmenjaka hemoreceptori za ukus smešteni su u usnoj duplji, dok hemoreceptori za miris su smešteni u nosnoj šupljini.
Čulo ukusa se nalazi na sitnim kvržicama na jeziku. Ljudski jezik ima receptore za pet ukusa: slatko, kiselo, slano, gorko i umami.
Gde su kod kičmenjaka smešteni hemoreceptori za miris?
U usnoj duplji
U nosnoj šupljini
Na jeziku
Bravo!
Odgovor je tačan i osvojeno je 10
Prijavi se i sačuvaj svoje bodove.
Starenjem se receptori za slatko smanjuju i ravnoteža ukusa se ostvaruje ka zdravijim namirnicama. Gorki ukusi su najintezivniji i to predstavlja evolutivni zaostatak.
Naime, tokom evolucije, pri ishrani bobicama, ljudi su naučili da je gorka hrana (u ovom slučaju bobice) otrovna i da se ne sme jesti. Slično je i sa kiselim ukusom. Kisela hrana je uglavnom pokvarena hrana, na primer – pokvareno mleko. Kada razmislite, pri konzumaciji nečeg kiselog, celo lice se priprema da ispljune hranu u cilju zaštite.
Uloguj se
da bi video/la rešenje