NAJVAŽNIJI SRPSKI KULTURNI SPOMENICI IZ SREDNJEG VEKA
Srbi pripadali istočnoevropskom kulturnom području i bili pod snažnim uticajem Vizantije i pravoslavnog hrišćanstva.
Srbi u srednjem veku govorili staroslovenskim jezikom i koristili Klimentovu ćirilicu.
KNJIŽEVNOST:
Žitija (biografije) srpskih vladara
Žitije Svetog Simeona koje su napisali Sveti Sava i Stefan Prvovenčani
Žitija služila za učvršćivanje kulta vladara dinastije Nemanjić
PISANI SPOMENICI:
- Letopisi
- Natpisi
- Dušanov zakonik
- Letopis popa Dukljanina
GRAĐEVINARSTVO:
Manastiri su građeni kao zadužbine vladara. Vladari su bili ktitori manastira. Manastiri građeni u raškom stilu gradnje.
Zadužbine Stefana Nemanje:
- Studenica
- Hilandar
- Đurđevi Stupovi
Zadužbina kralja Stefana Prvovenčanog Manastir Žiča
Zadužbina kralja Vladislava Manastir Mileševa
Zadužbina kralja Stefana Uroša I Manastir Sopoćani
Zadužbina kralja Milutina Manastir Gračanica
Zadužbina kralja Stefana Dečanskog Manastir Visoki Dečani
Zadužbina cara Dušana Ostaci manastira Svetih Arhangela
FRESKE
Slike nastale nanošenjem boje na svežem malteru. Na freskama prikazani vladari, scene iz hrišćanske vere. Najpoznatije srpske freske su freske Belog anđela i Svetog Save iz manastira Mileševe i freska rodoslova dinastije Nemanjić iz Visokih Dečana.
Iz srednjovekovne Bosne nadgrobni spomenici stećci.