Premium status ti omogućava:

kupuj za bodove
Otključaj prelaskom na
premium nalog.
Osvoj Premium 10 min besplatno
Uradi dnevne zadatke i
dobićeš pristup
Premium
sadržaju na 10 min
Idi na
Shtreberove lekcije proizvod su puno rada i istraživanja. Podržite nas kupovinom Premium naloga i omogućite vašem detetu da uči na najbolji način. Hvala!
Kupi sada
Siromaštvo, glad, kao i vojni i teritorijalni gubici izazvani Prvim svetskim ratom, doveli su do pobuna protiv državnih vlasti u brojnim evropskim zemljama.
U kojoj državi su počele revolucije nakon Prvog svetskog rata?
Bravo!
Odgovor je tačan i osvojeno je 10
Prijavi se i sačuvaj svoje bodove.
Rusiju je i pre Prvog svetskog rata zahvatio talas pobuna i štrajkova. Početkom XX veka, rusko stanovništvo je bilo nezadovoljno zbog političke i ekonomske krize u zemlji.
Nemaština, teški uslovi rada i apsolutistička vladavina cara Nikolaja II Romanova naveli su stotine hiljada radnika da protestuju 1905. godine.
Iako je ova revolucija ugušena dve godine kasnije, bila je značajna jer je oslabila vlast cara Nikolaja II.
Izvor: Wikimedia Commons
Otključaj Premium
Za 855 RSD postani Premium!
Postani Premium
Tokom Prvog svetski rata, nezadovoljstvo stanovništva i vojske je samo raslo. Glad, vojni porazi, bolesti i siromaštvo produbljivali su krizu.
U februaru 1917. godine (martu, po novom julijanskom kalendaru) radnici su započeli pobunu u prestonici Petrogradu. Vojska je otkazala poslušnost caru i prešla na stranu pobunjenika. Tada je car Nikolaj II bio primoran da se odrekne prestola.
Završena je vladavina dinastije Romanov, a umesto Ruskog carstva proglašena je republika.
Kada se dogodila Februarska revolucija?
Bravo!
Odgovor je tačan i osvojeno je 10
Prijavi se i sačuvaj svoje bodove.
Gde su radnici započeli pobunu tokom Februarske revolucije?
Bravo!
Odgovor je tačan i osvojeno je 10
Prijavi se i sačuvaj svoje bodove.
Vlast je preuzela Privremena vlada, koja se sastojala od predstavnika građanskih stranaka, na čelu sa Aleksandrom Kerenskim.
Privremena vlada se zalagala da Rusija nastavi borbe u Prvom svetskom ratu, uprkos porazima i lošem stanju u ruskoj vojsci. Takođe, privremena vlada nije uspela da reši ni ekonomske i političke probleme u državi.
Takvo stanje u državi su iskoristili boljševici da pridobiju na svoju stranu nezodovoljne seljake, radnike i vojsku.
Ko se zalagao da Rusija nastavi borbu u Prvom svetskom ratu?
Bravo!
Odgovor je tačan i osvojeno je 10
Prijavi se i sačuvaj svoje bodove.
U noći između 25.i 26. oktobra 1917. godine (odnosno 7. i 8. novembra po novom kalendaru), boljševici su započeli Oktobarsku revoluciju.
Boljševici su ubrzo preuzeli vlast i uspostavili novu vladu – Sovjet narodnih komesara na čelu sa Lenjinom.
Zemlja koja je bila u vlasništvu cara, crkve i veleposednika predata je seljacima, a upravljanje fabrikama i preduzećima je prepušteno radnicima.
Lenjin je ubrzo raspustio skupštinu i uveo diktaturu proletarijata - neograničenu vlast radničke klase.
Lenjin drži govor. Izvor: Wikimedia Commons
Ko je tokom Oktobarske revolucije preuzeo vlast u Rusiji?
Bravo!
Odgovor je tačan i osvojeno je 10
Prijavi se i sačuvaj svoje bodove.
Početkom 1918, boljševička vlada je potpisala mir sa Nemačkom u Brest-Litovsku u Belorusiji, čime je Rusija izašla iz rata.
Ovim sporazumom, Rusija je morala da plati ratnu odštetu Nemačkoj i da ustupi deo teritorija.
Nisu svi u državi bili zadovoljni politikom boljševika. Njihovi protivnici su postepeno stvorili snažnu vojsku, koja je nazvana Bela garda.
U leto 1918. godine u Rusiji je izbio građanski rat između vojske boljševika – Crvene armije (crveni) i Bele garde (beli).
Građanski rat u Rusiji je trajao od 1917. do 1922. godine i završen je pobedom boljševika i Crvene armije.
Nakon završetka građanskog rata, Rusija se ujedinila sa novostvorenim državama Ukrajinom, Belorusijom i Zakavkaskom Republikom – tako je 1922. godine nastao Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (SSSR).
Označi kao tačne ili netačne tvrdnje koje se odnose na građanski rat u Rusiji.
Bravo!
Odgovor je tačan i osvojeno je 10
Prijavi se i sačuvaj svoje bodove.
Oktobarska revolucija je uticala na izbijanje revolucija i u drugim evropskim zemljama posle Prvog svetskog rata.
Nezadovoljstvo usled ratnog poraza i gubitaka, u Nemačkoj je u novembru 1918. godine počela revolucija, koja je trajala je do avgusta 1919. godine.
Revolucija je započela pobunom mornara u luci Kil, ali se ubrzo proširila po celoj zemlji.
Car Vilhelm II je napustio presto, a vlast je preuzela privremena vlada.
Revolucija je ubrzala kraj Prvog svetskog rata, kada je nemačka potpisala primirje 11. novembra 1918. godine.
Nemački revolucionari, pod vođstvom Roze Luksemburg i Karlom Libknehtom, osnovali su Komunističku partiju Nemačke, koja se zalagala za revoluciju i vladavinu radnika.
Oni su 1919. godine u Berlinu organizovali velike demonstracije. Međutim, vojska je brzo sprečila pokušaj revolucije, a vođe su uhapšene i streljane.
Za šta se zalagala Komunistička partija Nemačke?
Za revoluciju i vladavinu radnika
Za nastavak Prvog svetskog rata
Bravo!
Odgovor je tačan i osvojeno je 10
Prijavi se i sačuvaj svoje bodove.
Nakon poraza u ratu i raspada Austrougarske, Mađarsku je zahvatio revolucionarni talas u martu 1919. godine.
Revoluciju je pokrenula Mađarska komunistička partija pod uticajem ideja Oktobarske revolucije i vođstvom Bele Kuna.
Oni su preuzeli vlast u državi i proglasili Mađarsku sovjetsku republiku.
Mađarski revolucionari su se nadali pomoći iz Rusije, međutim tada je u Rusiji trajao građanski rat i pomoć je izostala. Zato je revolucija u Mađarskoj ugušena već u avgustu 1919. godine.
Poveži revolucije sa odgovarajućim državama.
Mađarska
Nemačka
Rusija
Novembarska revolucija
Revolucija u martu 1917. godine
Februarska revolucija
Oktobarska revolucija
Bravo!
Odgovor je tačan i osvojeno je 10
Prijavi se i sačuvaj svoje bodove.
U noći između 25.i 26. oktobra 1917. godine, boljševici su započeli Oktobarsku revoluciju, preuzeli vlast i uspostavili novu vladu - Sovjet narodnih komesara.
Uloguj se
da bi video/la rešenje