Premium status ti omogućava:

kupuj za bodove
Otključaj prelaskom na
premium nalog.
Osvoj Premium 10 min besplatno
Uradi dnevne zadatke i
dobićeš pristup
Premium
sadržaju na 10 min
Idi na
Shtreberove lekcije proizvod su puno rada i istraživanja. Podržite nas kupovinom Premium naloga i omogućite vašem detetu da uči na najbolji način. Hvala!
Kupi sadaHidrosfera je vodeni omotač Zemlje i ono obuhvata sve okeane, mora, vode na kopnu, lednike u polarnim oblastima i sneg na visokim planinama.
Hidrosfera je omotač Zemlje.
vazdušni
Bravo!
Odgovor je tačan i osvojeno je 10
Prijavi se i sačuvaj svoje bodove.
Postoje 5 okeana:
Otključaj Premium
Za 1200 RSD postani Premium!
Postani PremiumOznači šta nije naziv okeana.
Bravo!
Odgovor je tačan i osvojeno je 10
Prijavi se i sačuvaj svoje bodove.
Prema položaju koji zauzimaju delimo ih na: ivična, sredozemna i međuostrvska mora.
Ivična mora nalaze se uz ivicu kopna, a od okeana su odvojena ostvrima i poluostrvima.
Sredozemna mora su sa svih strana okružena kopnom. Ovakva mora mogu biti okružena kopnom jednog kontinenta – Jadransko, Jonsko, Baltičko, ili između kopna 2 kontinenta – Sredozemno i Crveno more.
Međuostrvska mora nalaze se između ostrva i grupa ostrva.
Označi vrste mora.
Bravo!
Odgovor je tačan i osvojeno je 10
Prijavi se i sačuvaj svoje bodove.
Prema obliku delimo ih na razuđene i nerazuđene.
Nerazuđene obale su pravolinijske, dok razuđene imaju veliki broj poluostvra, ostrva, moreuza, zaliva, zemljouza i rtova.
Razuđene obale imaju veliki broj poluostrva, ostrva, moreuza, zaliva, zemljouza i rtova.
Nerazuđene obale imaju veliki broj poluostrva, ostrva, moreuza, zaliva, zemljouza i rtova.
Bravo!
Odgovor je tačan i osvojeno je 10
Prijavi se i sačuvaj svoje bodove.
Razlikujemo kontinentalna, vulkanska i koralna ostrva.
Grupu ostrva nazivamo .
ostrvski sistem
ostrvska mreža
Bravo!
Odgovor je tačan i osvojeno je 10
Prijavi se i sačuvaj svoje bodove.
Poluostrva su delovi kopna koja se nalaze na moru i sa tri strane su okružena vodom, dok su sa četvrtom spojena sa kopnom.
Poluostrva su sa strane okružena vodom.
četiri
dve
Bravo!
Odgovor je tačan i osvojeno je 10
Prijavi se i sačuvaj svoje bodove.
Najveći zalivi su Bengalski zaliv, Gvinejski…
Označi sliku na kojoj je prikazan rt.
Bravo!
Odgovor je tačan i osvojeno je 10
Prijavi se i sačuvaj svoje bodove.
Najpoznatiji su Gibraltarski moreuz, Bosfor i Dardaneli.
Poveži šta razdvaja moreuz, a šta zemljouz.
Zemljouz
Moreuz
Razdvaja 2 kopna.
Razdvaja 2 mora.
Bravo!
Odgovor je tačan i osvojeno je 10
Prijavi se i sačuvaj svoje bodove.
Fizička svojstva su: temperature vode, optička svojstva i kretanje morske vode.
Hemijska svojstva su: hemijski sastav vode i salinitet.
Temperature morske vode oko ekvatora iznosi u proseku 27 stepeni Celzijusa i kako se udaljavamo od ekvatora i idemo ka polovima temperature se smanjuje.
Temperatura morske vode u polarnim predelima iznosi oko 0.
Označi hemijska svojstva vode.
Bravo!
Odgovor je tačan i osvojeno je 10
Prijavi se i sačuvaj svoje bodove.
Optička svojstva mora su boja i providnost i ova fizička svojstva zavise od količine čestica u vodi, prelamanja Sunčeve svetlosti, boje stene koja se nalazi na morskom dnu, dubine mora, biljnog i životinjskog sveta koji živi u tom moru.
Toplija mora su plave boje jer imaju veliku providnost zbog manjeg prisustva planktona u vodi.
Hladnija mora su sive ili zelene boje zbog prisustva planktona i manje provodljivosti.
Koja mora su plave boje?
Bravo!
Odgovor je tačan i osvojeno je 10
Prijavi se i sačuvaj svoje bodove.
Kretanje morske vode se dešava pod uticajem vetra, zbog različite gustine morske vode, privlačnih sila Sunca i Meseca, vulkanske erupcije i zemljotresa.
Što je vetar jači, to će dužina i visina talasa biti veća.
Što je vetar, to će dužina i visina talasa biti .
manja
slabiji
Bravo!
Odgovor je tačan i osvojeno je 10
Prijavi se i sačuvaj svoje bodove.
Morske struje predstavljaju velike količine okeanske vode koje se kreću kao reke, izazvani su jakim vetrovima nad okeanima. Morske struje greju ili hlade vazduh pored obala i na taj način utiči na klimu. Razlikujemo tople i hladne morske struje.
Posledica su delovanje gravitacione sile Meseca. Voda na onoj strani Zemlje koja je bliža Mesecu trpi najveći uticaj njegovog gravitacionog polja i obrnuto. Usled toga nastaju plima i oseka, koje prate Mesec na njegovoj orbiti oko Zemlje.
Plima i oseka nastaju kao posledica delovanja koje graditacione sile?
Bravo!
Odgovor je tačan i osvojeno je 10
Prijavi se i sačuvaj svoje bodove.
Salinitet vode zavisi od temperature vode, isparavanja, padavina, morskih struja i slatke vode koja se u more uliva.
Prosečan salinitet svetskog mora je 35%, što znači da u 1kg morske vode ima 35 grama soli.
Mora koja se nalaze oko ekvatora imaju manje količine soli zbog čestih padavina, dok mora u suptropskim oblastima imaju veće količine soli zbog velikih isparenja.
Najveći salinitet ima Crveno more, čak 42%.