Ugarska vlada je, posle Austro-ugarske nagodbe iz 1867. godine, vodila politiku mađarizacije Srba koji su se ovome protivili.
Srpsko stanovništvo je na prostorima Srema, Banata i Bačke u drugoj polovini 19. veka činilo oko trećinu ukupnog broja žitelja. Većinu srpskog stanovništa činilo je seljaštvo, dok je ekonomski najsnažnije i najobrazovanije građanstvo u celom Srpstvu imalo vodeću ulogu unutar društva.
Tako su i prve dve srpske gimanzije otvorene u Sremskim Karlovcima i Novom Sadu, gde je 1861. godine osnovano i Srpsko narodno pozorište.

Ubrzo je u Novi Sad iz Pešte preseljena Matica Srpska, najstarija srpska kulturna ustanova.